X. Dio

Nasl. sv. 3 izvNAJVAŽNIJE HAPLOGRUPE U EUROPI I NJIHOVO POVIJESNO KRETANJE I DANAŠNJE RASPROSTIRANJE

U X. dijelu obrađene su najvažnije haplogrupe u Europi (R1b, I1, I2, R1a1) te je ustanovljeno da su se sve one raširile po Europi u povjesno, a ne u pretpovjesno vrijeme. U ovom je dijelu dato toliko novih činjenica, pretpostavki i zaključaka da bi bilo zamorno sve ih ovdje navoditi. Zato kao primjere navodimo dio razmatranja o kretanju Indoarijanaca i Hurita po Starom istoku i Egiptu i njihovom dolasku u Europu (Prilog 19), te razmatranje o matičnom području Slavena i njihovom dolasku u Europu (Prilog 20).

PRILOG 19. KRETANJE INDORIJANACA I HURITA PO STAROM ISTOKU I EGIPTU I NJIHOV DOLAZAK U EUROPU

Kretanje Indoarijanaca i Hurita

Kretanje Indoarijanaca i Hurita 2

PRILOG 20. MATIČNO PODRUČJE SLAVENA I NJIHOV DOLAZAK U EUROPU

Slaveni 1

Slaveni 2

Slaveni 3

Na kraju ova knjiga završava zaključkom da su u povijesnom hodu vremena na područje današnje Hrvatske došli slijedeći etnosi koje možemo prepoznati u genetskom sastavu današnjih stanovnika Hrvatske:

Huriti s Bliskog istoka došli su između 3.000-2400-ili-1500. g.pr.Kr. i stvorili Vučedolsku kulturu (njihovi su potomci kasniji Arivati?), te su raširili haplogrupu I2 po Balkanu i srednjoj Europi  (sl. 708).

Huriti s Bliskog istoka došli su između 1500-1000. g.pr.Kr. i oformili Dubovačko-Žutobrdsku kulturu (kasniji trački Krobizi?) i raširili haplogrupu I2 po Balkanu (sl. 709).

S708709

Iliri i Sigini došli su između 1000-500. g.pr.Kr. Sigini su došli iz Medije, a za Ilire pretpostavljamo da su došli iz Medije (Luri iz Luristana) ili nekog područja blizu nje (Lori iz armenske provincije Lori).

 ▪ Kelti (Gali) došli su na naše područje u dva navrata: oko početka I. tis.pr.Kr. i u III. st.pr.Kr. Danas njihove haplogrupe R1b u Hrvatskoj ima 10,3% (sl. 710-711).

S710711

Hrothgoti, Hrothgutani, Hraedi, Hraidi, Hrothi i Hròdhgotani (kasniji Hroati, Cruati) došli su u sklopu gotske vojske na naše područje pretkraj V. stoljeća. To bi bili Tomini Kureti i Koribanti koji su prije Hrvata došli u Hrvatsku. Oni su prije toga bili Arizanti i Ortokoribanti u Mediji [tj. Ar(i)ba(n)ti i pravi Kor(i)ba(n)ti], koji su bili potomci deportiranih Horbata, Horvata, Harvata iz Svete zemlje u Mediju (dio od deset plemena Izraela) ▪ zatim Goti koji su poslije poraza gotske vojske došli iz Italije u Dalmaciju 552. godine ▪ zatim Tomini Goti koje su neki nazivali i Slavenima, a koji su došli iz Češke i Poljske, odnosno Porfirogenetovi Hrobatoi (Hrvati) koji su došli tamo od Bagibareje u razdoblju od sredine VI. stoljeća do najkasnije 638. godine. Oni su prije toga bili Harauvati u Harauvatiji, koji su isto tako bili potomci Horbata, Horvata, Harvata iz Svete zemlje deportiranih prvo u asirsko ropstvo a zatim u južni Afganistan. Svi oni, baš kao i njihovi potomci današnji Hrvati, bili su nositelji haplogrupe I2 koje u Hrvatskoj danas ima 44,8% (sl. 712-713).

Među nosioce haplogrupe I2 na našem području možemo također ubrojiti potomke Sigina, nekadašnjih izbjeglica iz Medije, zatim potomke Ilira na području grobova s inhumiranim pokojnicima.

Slaveni koji su došli s područja Poljske, Češke i Slovačke, imali su haplogrupu R1a1. Njihovih potomaka danas u Hrvatskoj ima 29,3%, a njihov dolazak datiramo pretkraj VI. i u prvu četvrtinu VII. stoljeća (sl. 713).

Među njima su također došli neki koji su se zvali Skiti (možda potomci Saka tara draya). Po njima su kod nas ostala imena Ščitarjevo kod Zagreba i Ščit u BiH. Njihovi potomci danas nose prezimena Sakač, Sakoman, Sakić, Sakac i sl, a kod nas postoji i ime Ščito.

S712713

Među nosioce haplogrupe R1a1 na našem području možemo također ubrojiti potomke ilirskog plemena Veneta (potomke Saka Tigra-xauda?).

▪ Haplogrupe E3b ima 6,9%. Ovdje spadaju i Vlasi. To su jednim dijelom potomci nekadašnjega antičkog stanovništva, no možda je dio njih kasnije došao s Turcima.

▪ Nosioci haplogrupe J2 najvećim su dijelom potomci Turaka, te su njihovi preci došli na naše područje za vrijeme turske vladavine od XV-XVIII. stoljeća. Njihove haplogrupe danas ima u Hrvatskoj 5,2%.

▪ Za nosioce haplogrupa G i K, kojih danas ima 1,7% i 1,8%, ne možemo odrediti kad su njihovi preci iz Azije došli na naše područje.