VI. Dio

Naslovnica, sv. 2 jpgHORBATI, HORVATI, HARVATI, HARAUVATI, HRVATI

U VI. dijelu sistematizirani su elementi koji dokazuju vezu između Bliskog istoka, Afganistana i Hrvatske na Jadranu. Prvo su navedeni  toponimi Horbat, Horvat, Harvat u Svetoj zemlji Huru/Kharu tj. Izrael i kretanje tog toponima iz Svete zemlje preko Habora na Gornjem Eufratu, Medije (zemlja Hara) do Afganistana (Harauvatija, Harauvatiš), koji su na ta područja doneseni deportacijama Horbata, Horvata, Harvata iz Svete zemlje i njihovih potomaka. To je ime zatim doneseno u Tanais na Crnom moru (Horohvat), a zatim preko Karpata u Hrvatsku na Jadranu (mi smo navedene toponime i kretanje na našoj internetskoj stranici već prezentirali u V. Dijelu te nema potrebe da ih ponovo prikazujemo). Zatim je navedeno kretanje Dinaroida i područja koja oni danas naseljavaju, a koja se protežu od Bliskog istoka, preko Afganistana do Hrvatske na Jadranu (Prilog 8); zatim su prevedeni svi stari perzijski zapisi koji navode iransku pokrajinu Harauvatiju/Harauvatiš na području južnog dijela današnjeg Afganistana; zatim su obrađeni Indija i karošti pismo, a nakon toga obrađeno je Crnomorsko i Bosporsko kraljevstvo te su prevedene ploče iz Tanaisa. Dalje slijede slikovni prikazi i karte rasprostranjenosti ravne kape (Prilog 9a), ornamentike crveno-bijelih polja (Prilog 10a) i pletera (Prilog 11a), i to od Izraela i Egipta, preko Starog Istoka, do Hrvatske na Jadranu (Prilog 9b, 10b i 11b). Sve navedeno slikom ukazuje na kretanje Horbata, Horvata, Harvata od Svete zemlje do Hrvatske na Jadranu.

PRILOG 8) KRETANJE I RASPROSTRANJENOST DINAROIDA

2 Rasprostranjenost Dinaroida

PRILOG 9a) RASPROSTRANJENOST RAVNE KAPE NA STAROM ISTOKU

3 Rasprostranjenost ravne kape

PRILOG 9b) RAVNA KAPA U HRVATSKOJ NA JADRANU

6a Rasprostranjenost ravne kape

6b Rasprostranjenost ravne kape 6c Rasprostranjenost ravne kape

PRILOG 10a) RASPROSTRANJENOST ORNAMENTIKE CRVENO-BIJELIH POLJA NA STAROM ISTOKU I EGIPTU

4a Rasprostranjenost crveno-bijele ornamentike 1

4b Rasprostranjenost crveno-bijele ornamentike 2

PRILOG 10b) ORNAMENTIKA CRVENO-BIJELIH POLJA U HRVATSKOJ NA JADRANU

6d Hrvatski grb i pleter 1

6e Hrvatski grb i pleter 2

PRILOG 11a) RASPROSTRANJENOST ORNAMENTIKE PLETERA NA STAROM ISTOKU I EGIPTU

5a Rasprostranjenost pletera5b Rasprostranjenost pletera5c Rasprostranjenost pletera5d Rasprostranjenost pletera5e Rasprostranjenost pletera

PRILOG 11b) ORNAMENTIKA PLETERA U HRVATSKOJ NA JADRANU

6f Hrvatski grb i pleter 3 6g Hrvatski grb i pleter 4

Nakon toga obrađena je glagoljica i ustanovljeno je da je pismo majka od kojeg je nastao najveći broj glagoljskih slova staro aramejsko pismo (staro feničko pismo), dok je nekoliko glagoljskih slova nastalo od novijeg kvadratnog aramejskog pisma (danas poznatog kao hebrejsko pismo), na način da su slova aramejskog pisma, koje se pisalo s desna nalijevo, sistematski okrenuta za 1800 i tako prilagođena za pisanje nadesno (Prilog 12). Zatim je analizirano vrijeme kad je mogla nastati glagoljica te je pri tom vrlo detaljno analizirano vrijeme Konstantina Filozofa i Metoda.

PRILOG 12) NASTANAK GLAGOLJICE OD STAROG I NOVOG (KVADRATNOG) ARAMEJSKOG PISMA

7 Glagoljica

Zatim su analizirana prezimena Indoarijanaca i Hurita iz pisama iz Amarne te su uspoređena s današnjim hrvatskim prezimenima, a na kraju je izvršena usporedba fizionomija lica sa starih antičkih figurica s Bliskog istoka i lica današnjih stanovnika Hrvatske te je u oba slučaja nađeno izuzetno mnogo sličnosti.